U suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu napravila prvo istraživanje za hrvatsko i njemačko tržište „Jedna Unija - jedna kvaliteta“ i dokazala da je kvaliteta proizvoda u Hrvatskoj niža, a da su proizvodi nerijetko i skuplji. To je bilo prvo istraživanje u Europi koje je usporedilo i neprehrambene proizvode.

Nakon istraživanja HIPP je objavio da povlači proizvode niže kvalitete s hrvatskog tržišta.

Imenovana Izvjestiteljicom Europskog parlamenta za kvalitetu proizvoda u području hrane te je uspješno ispregovarala prvu poziciju Europskog parlamenta o zabrani dvostruke kvalitete.

Borzan je također povukla 800 tisuća eura iz europskog budžeta za europsko istraživanje proizvoda.

Hrvatskoj je u interesu da ostane „GMO-free“ zemlja, između ostalog zbog velikog potencijala za uzgoj i izvoz ekoloških proizvoda u zemlje EU.

Usvojena EU direktiva o GMO-u koja državama članicama EU daje mogućnost da na svom teritoriju ograniče ili zabrane uzgoj tih kultura.

Na prijedlog Borzan u tekst zakona ugrađeno je pravilo koje, u razdoblju od predlaganja nacionalnih mjera zabrane do njihovog stupanja na snagu, zabranjuje sve aktivnosti vezane uz sijanje GMO kultura.

Parliament Magazin Biljanu Borzan proglasio je najboljom zastupnicom u kategoriji ženskih prava i ravnopravnosti spolova za 2017. godinu. Borzan je svoju nagradu posvetila svim ženama u EU, a posebno ženama na Balkanu.

Borzan je početkom mandata skupila oko 400 potpisa europarlamentaraca za Pisanu deklaraciju o proglašenju 2017. godine godinom borbe protiv nasilja nad ženama. Europska komisija je po deklaraciji odredila 2017. godinom projekata za borbu protiv nasilja nad ženama s budžetom od 4 milijuna eura.

Godišnje se u EU baci preko 88 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj tisuću tona na dan. Borzan je kao izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane potaknula izradu smjernica za doniranje hrane u EU i studije o rokovima trajanja hrane.

S Mrežom hrane pokrenula je inicijativu „Najdonator“ - nagradu najvećim donatorima hrane u Hrvatskoj.

Svjetskom organizacijom za hranu (FAO) pokrenut projekt obrazovanja školske djece o vrijednosti hrane.

Borzan je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za prekograničnu dostavu paketa u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. Cilj je niža cijena dostave i veća transparentnost tržišta. U pregovorima koji su trajali dvije godine, Borzan se izborila za ukidanje diskriminacije i umjetno visokih cijena za potrošače iz manjih država članica EU.

Borzan je amandmane o dostavi uvrstila i u Direktivu o geoblockingu odnosno diskriminaciji prema mjestu prebivališta, gdje se također založila za jednake uvijete pri online kupovini za kupce iz svih članica EU. Tako od prosinca 2018. svi trgovci u EU moraju svim kupcima omogućiti da po jednakim cijenama i jednakoj ponudi kupuju bilo gdje iz EU.

U Uredbu o europskom elektroničkom komunikacijskom kodu Borzan je ugradila amandmane o smanjenju cijena međunarodnih poziva. Odlučeno je da će maksimalna cijena međunarodnih poziva u EU biti 19 centi /min od svibnja 2019. To je veliko pojeftinjenje za nas jer su u RH međunarodni pozivi oko 5 kn/min.

Zadužena za izmjene i dopune EU regulativa o medicinskim i in vitro uređajima koje su povećale sigurnost europskih pacijenata i liječnika.

Nova pravila usvojena 2017. uključuju niz mjera kojima je cilj bolje štititi pacijente, javno zdravlje, pojačati inspekcijski nadzor i olakšati obeštećenje oštećenih korisnika.

Propisi pokrivaju sve uređaje, od flastera, testova na trudnoću i optičkih leća do složenih poput rendgena, pacemakera, silikonskih implantanata, umjetnih kukova i testova na HIV.

Problem programiranog kvarenja uređaja, odnosno ugrađenih kvarova u elektronske uređaje, Borzan je pokušala riješiti stavljanjem amandmana na Izvješće o duljem trajanju uređaja.

Zalaže se za zabranu programiranog kvarenja, zabranu neodvojive ugradnje vitalnih dijelova, veću dostupnost rezervnih dijelova na tržištu te uvođenje oznake minimalnog trajanja uređaja.

Tijekom mandata u Europskom parlamentu Borzan se zauzimala i za uvođenje oznake zaštićenih zemljopisnog podrijetla i za nepoljoprivredne proizvode poput bračkog kamena ili paške čipke. Sudjelovala je u izradi Izvješća Europskog parlamenta o zaštiti takvih proizvoda. U nekoliko navrata organizirala je prezentacije slavonskih tradicionalnih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda u Europskom parlamentu.

U Hrvatskoj postoji preko 16 tisuća zgrada preko četiri etaže koje nemaju ugrađena dizala i u kojima živi velik broj umirovljenika i slabo pokretnih osoba. Europska komisija je na zastupničko pitanje Biljane Borzan potvrdila da se iz EU fondova može sufinancirati ugradnja dizala.

Život u višekratnim zgradama bez dizala za starije i slabo pokretne osobe krajnje je težak. S udrugama umirovljenika HP i HT pokrenut je projekt sufinanciranja ugradnje dizala iz EU fonda za regionalni razvoj. Provedena pretprijavna anketa - 12.000 zgrada u RH zainteresirano za sudjelovanje.

Naš je cilj osigurati adekvatno financiranje projekta iz EU fondova kako bi se subvencionirala ugradnja dizala svima kojima su neophodna.